Alpe Adria RCC Kup
Slovenija, Austrija, Italija, Mađarska, Češka, Hrvatska i ostale zemlje u okruženju predstavljaju Alpe Adria RCC Kup. Za one koji možda ne znaju da je to lipa odskočna daska u međunarodnim natjecanjima u sportskom penjanju. Slijedeća stepenica je EYC evropski juniorski kup i iznad je samo svjetski kup, evropsko i svjetsko prvenstvo. Usudili bi se reć, da na ovima natjecanjima participiraju budući svjetski i evropski osvajači medalja, a to nije teško skužit kad imaš dvi velesile zemlje sudionice u sportskom penjanju ka Slovenija i Austrija. Jedan od voditelja Slo tima bila je i Natalija Gros, bivša svjetska prvakinja.
Smjerovi - odlični i teški, navest ćemo samo okvirno ocjene kako bi čitateljstvo znalo koji je to rang.
Cicibani U10 5c, 6a, finale 6b+
Ml.Kadeti U12, 6a+. 6b+, finale 6c+
Kadeti U14, 6b+, 6c+, finale 7b
Stariji Kadeti U16, 6c+, 7b, finale 7c
Juniori U20 f 6c+, 7b, finale 7c+
To su kategorije i rang težine na kupu koje ukupno broji niz od 6 natjecanja, 5 lead i jedno boulder natjecanje. Ukupni pobjednik dobije se zbrajanjem svih – overall ranking. Prošlih godina imali smo i Hrvate osvajače Kupa, Borna Čujić, iz zagrebačkog Pulfera u svojoj kategoriji dva puta je osvojio RCC.
REPORT
Iz našeg kutka..
Start ka i obično, ukrcajem na Dalmatinu i laganini prema sjeveru, prva stanka naravno, Zir i kavica i prvo grudanje, dolazak u Zg u kuću Pečenecovih – hvala na gostoprimstvu dear family Pečenec!
Naravno, rukomet u večernjim satima i u krpe jer je dizanje rano rano.
05.30 pokret i sastanak kod King crossa sa ostatkom ekipe iz Zg. Moramo priznat da su se jako dobro organizirali i gušt je vidit kako naši mali penjači sada imaju jako dobru logistiku - svaka čast! Nadamo se da ćemo i dalje sa vama ka i u Tarvisio!
Putovanje iz Zagreba u Italiju je bilo jako dobro i udobno(fala obitelji Zekan!) premda je kiša livala cilin putem, cili dan, cilu noć i putem nazad. Stala j u 5 ujutro kad smo ušli u Split !? Neko nam nešto tija reć?
Stanka u Sloveniji na kavicu i kolač, pa dalje prema Austriji kroz Karavanke i odma nakon u Italiju. Tarvisio je odma tu par minuti iza grane. Lipo malo skijaško misto, samo šta nam je dosadna kiša pokvarila ugođaj. Sniga je bilo metar, ali nije gušt bit mokar.
Došli smo prid dvoranu i uletili unutra. Klasika za njih a mi splićani blenili, ofkours. Super stina, konkurencija ni manje ni više nego 160 natjecatelja i dug dan prid nama. Uf samo da se ne obrukamo. Ko će doma doć...
Natjecanje starta u malo konfuznoj atmosferi – ko kad nastupa, di zašto, ovo ono, ali lagano ulazimo u sistem i do kraja tekme sve lipo skužimo i sve 5. Organizacija dobra, ništa nije falilo i smjerovi su bili pogođeni – triba znat ko postavlja da su konkurencije total hard za pogodit i postavljači su se naradli ali i svoje odradili.
Ukupno je bija veći broj Hrvata nego li smo očekivali, osim zagrepčana, pridruzili se i rječani i ekipa iz Lepoglave. Bija je pravi gušt proćakulat sa svima i ovim putem sve lipo pozdravljamo! Lipo je vidit veliki broj naših tamo i lipo je kad spomenu Hrvatsku u toj ciloj gunguli ka državu sudionicu – ali ipak ne samo sudionicu jer naši bome nisu baš mlakonje ka šta smo nekad bili. Da, i to smo dočekali da naši uredno fajtaju za medalje u rangu buducih svjetskih i europskih prvaka. Yes!
Red smjerova, red nastupa, nižu se kategorije i smjerovi, penje se dosta, po dva u kvalifikacijama i jedan finalni u koji se plasira prvih osam u kategoriji. Napeto je bilo u svim kategorijama i žestoko se borilo za svako hvatište.
Marulove ćeri su vrlo dobro odradile natjecanje, od početka do kraja. Nismo ništa kalkulirali, al moramo reć da nismo bili niti 100 posto spremni za ovo natjecanje, ipak je bila pauza od dva tjedna i početak je sezone, ali smo rekli da idemo dat sve šta imamo, pa kako bilo. Prvi cilj nam je bija finale, a posli kako god. Nakon finalnih smjerova i osvojenog plasmana, medalje su nas ugodno iznenadile, a najviše naše cure Bapsy i Vanči.
Na kraju dana, svi umorni dočekali podjelu i krenili nazad oko 19.30. Kiša kiša i još kiše, mislili smo ostat u Zg prispavat al uzbuđenje koje smo tili podilit sa našima je prevagnilo i nastavili smo za Split, sa naravno noćnom seansom u Macole. Povratak doma u 04.30.
Iduće natjecanje je Hermagor, Austrija za tri tjedna. Nadamo se da će sve po planu i da ovi put idemo u malo većem broju.
Idemo dalje!!!
Foto moment...
Komentari
RSS kanal za komentare na ovaj post