Marjan

Index članka
Marjan
Skica penjališta i popis smjerova
Varijante i kombinacije

 

Ivan Mihalj igra igru u gornjem sektoru Šantinih!

Balada za Adelu (7c)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Marjan je dar od Boga splitskim penjačima! Zaista se rijetki mogu pohvalit da imaju ovakvo penjalište usrid grada!


Brdo Marjan u cjelini kao i samo penjalište, povijesno su bogati. Prapovijesni nalazi pronađeni su na brežuljku Bambina glavica, a na rtu poluotoka vidljivi su temelji antičkog hrama Dijane, rimske božice lova.

Na Šantinim stinama, na pročelju Karepićeve litice, davne 1523.g. uklesana je poruka starih neimara upućena svima kojima su na srcu Marjan, Split i domovina: CONCORDES VOTA SEQUNTURDISCORDES FRUSTRA LABORANT -  "Složni slijede ono što je dobro, a nesložni uzalud rade!"
U stijeni se izdaleka vide antičke građevine gdje su svoj život provodili pustinjaci - eremiti. Jedna takva građevina se nalazi blizu crkvice svetog Jerolima u procijepu stine, a u neposrednoj blizini eremitaže u sličnom okomitom procijepu nalazi se kula, koja je služila za obranu seljaka s obližnjih polja u slučaju napada Turaka.


Ime brda Marjan rimskog je porijekla. Ako uzmemo da je oporuka splitskog priora Petra načinjena u prvoj polovici 8. stoljeća, onda je u to doba prvi put zabilježeno ime brda Marjan kao Marulianus.



POVIJEST PENJANJA

Umberto Girometta piše: "Današnja fina modelacija marjanskog bila i pristanaka imaju se isključivo pripisati djelovanju atmosferskih voda. Voda naime djeluje na vapnenac tako da ga otapa, pa otud oni žljebovi, škripovi, jamice, škrape, pukotine, sve znaci duboke starosti".

Upravo su ti znaci duboke starosti, već desetljećima neizrecivi izvor radosti i užitka slobodnih penjača. Mada su se splitski mulci, kako kaže Joško Gerželj, oduvik iz čiste razonode verali po ovim stinama, oko 1950. godine počinje nešto ozbiljnije razdolje. Gerželj i Stanko Gilić dobar dio svog slobodnog vrimena provode na Šantinim stinama i kako sami naglašavaju, nisu penjali na vrh, već su stinu priječili metar do dva od zemlje.  
To su bili počeci početaka, a s obzirom da je upravo naveza Gerželj-Gilić izvela prvi alpinistički uspon u masivu Mosora, može se reći da da su Marjan i splitski alpinizam od davnina usko povezani.

 

Kralj Marjana u akciji sredinom 90-tih - di drugdi nego u Marulianusu. Foto: Climbing Magazine

Matan

U razdoblju 1953-55. pod organiziranim vodstvom Vlade Jelaske grupa entuzijasta redovito posjećuje Šantine stine. Prema kazivanju Jelaske svaki od tih odlazaka je rezultirao novo naučenim znanjima vezanim za alpinističku tehniku koja su se nakon toga primjenjivala za uspone na Mosoru, Kozjaku i Paklenici. Osim Jelaske bili su tu još Boris Brkljačić, Ivo Boko, Boris Kambić, Boris Kulić, Davor Filipović, Uroš Nigojević, Ivo Poljičanin Lola, Veljko Rušinović, Ivo Pinterić i Berigoje Ujević. Prvi usponi su izvedeni iznad crkvice Sv.Jere, točnije iznad bunara (ulaz preko laganog prevjesa). Tu je iz ruke Vlade Jelaske zazvonia prvi klin na penjalištu! Osim iznad crkvice penjalo se i u crvenim, blago prevjesnim pločama livo od današnjeg smjera Pimi.

Odlaskom na studije van Splita ekipa prvih marjanskih penjača se rasipa ali aktivnost ipak ne prestaje. O tome svjedoči i prvi članak o u "Slobodnoj Dalmaciji" (br. 4365), pod naslovom "Marjanske vjeverice", autora Ive Boke iz daleke 1956. godine: "Tamo, kod svetog Jere, gdje je Marjan najstrmiji, upire se u nebo četrdeset metara visoki vapnenac Šantovih stijena, čije spilje nekad nastavahu pustinjaci askete, našli smo njih - marjanske "vjeverice", splitske alpiniste. Isprepleteni najlonskim užetima, ovijeni zamkama i s buketom alpinistima neophodne gvožđurije - klinova, karabinera i kladiva - tek što nisu krenuli na obračun sa stijenom..."

 

U razdoblju od 1963-1969. godine, na Marjanu treniraju Joško Gabelić, Nenad Čulić, Mario Bone, i Dražen Adam. Pripreme za odlazak na Grossglockner dobrim dijelom su obavljene na Marjanu, a u nekadašnjem tupinolomu vježba se sa derezama.

 

Sedamdesetih godina aktivnost ponovo jenjava, povremeno na Marjan dolaze Josip Ganza, Ljubo Mateljan, Nenad Žilić. U tim godinama jedini konstantni posjetilac južne marjanske stine je Joško Gabelić. On je ujedno jedini alpinist "Mosora" koji se kontinuirano penje na Marjanu od 1963. godine.

 

U razdoblju od 1979-85. godine, Stipe Božić aktivno trenira na Marjanu koristeći mogućnost kombinacije jakog trkačkog i penjačkog treninga. Iz njegovog kazivanja treninzi na Marjanu bili su važna karika u čitavom lancu najrazličitijih priprema za ekspedicije "Everest 79", i "Lhotse 81". Aktivnost je znatno živnula sa idejom samostalne mosoraške ekspedicije "Manaslu 83", u stini se fiksiraju tri užeta i otpočinje konstantna i pojačana penjačka aktivnost. Na Marjanu se održavaju testovi kondicije, svakodnevno se koriste Trim staza i sve šumske uzbrdice, a najžešće se trči cestom ispod stine prema Sv. Jeri, šetalištem Alberta Marangunića.

 

1984. I.Borovičkić - Z.Kunosić penju prvenstveni smjer Oliva. Ivica Matković i Ivica Piljić su oduševljeni pogodnostima marjanske stine i započinju je sistemski uređivati. Klinovi se počinju ostavljati u stini - broj uspona se svakodnevno povećava i po prvi put se prelazi magična granica iznad VI+(fra. 6a).

 

1985. godina je do tada najaktivnija godina penjanja u Šantinim stinama. Spitovi se počinju korstiti za osiguranje svih uspona što znatno utječe na opći razvoj slobodnog penjanja. Te je godine marjanska stina po prvi put predstavljena široj javnosti na skupu slobodnih penjača održanom na Kleku.

 

1986. godine Marjan ulazi u povijest ka penjalište di se organiziralo jedno od prvih penjačkih natjecanja na svitu, u to vrime tek 4. po redu! Reportažu sa natjecanja pregledajte ovdje.
Nakon ovog spektakla Marjan doživljava penjačku revoluciju! Najteži uspon na Marjanu je u to vrime bia Ivin Tavan s ocjenom 7a+ (danas 6c+), a te godine slovenska naveza  Srečo Rehberger i Metod Škarja penju četiri nova smjera od kojih je najteži Hong Kong Direkt (7b+).

 

Legendarna fotografija - Slabe tijekom prvog uspona u Marulianusu. Foto: Čujić

Tadej

1987.godine je održano još jedno uspješno natjecanje na Šantinim stinama - reportažu sa natjecanja pronađite ovdje.

Tadej Slabe penje tada najteži projekt na Marjanu kojeg su Piljić i Matković uredili za finale prošlogodišnjeg natjecanja. Smjer naziva Marulianus i ocjenjuje ga sa 7c/c+! Smjer je odmah od prvih dana oduševljava svojom kvalitetom, a danas je poznat ka klasik svih klasika!!!  Prvi ponavljači su bili Vili Guček i Marko Lukič, a prvi Hrvat koji ga je ispenja je naš Ivica Matković Matan!

 

1990. u veljači Ivica Matković i Hrvoje Kamenjarin odlučili su urediti teži smjer od Marulianusa. Spitove su zabijali cili dan, ručnim spiterom dakako, i to po kiši. Tako je nastala Zadnja ruža hrvatska.

 

1991. u lipnju Matan izvodi prvi uspon u smjeru Zadnja ruža hrvatska i ocjenjuje ga sa 8a (danas 7c) .  U čast vjenčanja Ivice Piljića, uređen je novi top projekt - Vjenčani. Godinu kasnije ga je ispenja Slovenac Igor Kalan, ocjenia sa 7c+ (danas 7c/c+) i preimenova ga u  Mare Nostrum!

 

 

1992. - 19. ožujka je osnovan prvi sportsko penjački klub u Hrvatskoj - SPK Marulianus. Pod vodstvom Ivice Piljića sve postaje puno organiziranije i naši članovi preuzimaju brigu o svom lokalnom penjalištu.

 

1995. je uređen i ispenjan najteži smjer na penajlištu - Sveti Duje. Matan ga je ocijenia sa 8b (danas 8a), a prvo ponavljanje izvodi Ivica Franceschi Frenki!

 

2000. godine, pod organizacijom SPK Marulianus, penjalište dobija nove spitove koji su donekle zamijenili dotad nezamislivo loša međuosiguranja. Svi smjerovi su prespitani, a u nekoliko slijedećih godina, splitski su penjači vridno sakupljali novac za kupovinu i postavljanje najnovijih i najboljih sidrišta na tržištu u čemu smo i uspili.

 

2008-2011. Marjansko penjalište je u potpunosti opremljeno najboljim mogućim materijalom. Zahvaljujući apelu gradskim službama SPK Marulianus uspijeva od Grada dobit sredstva i kupit najbolji mogući materijal, Raumerove "dvanajstice" na lipilo, te ih postavit i ulipšat marjanske klasike, te na taj način osigurat penjalište za generacije koje dolaze.

 


KARAKTERISTIKE PENJALIŠTA - SMJEROVI - SEZONA


Vidikovac na vrhu Telegrinu najviša je točka Marjana sa 178 m/nv. Same Šantine stine u svom najvišem dilu dosežu oko 40m, a najduži smjerovi idu do 30m. Sa 15 ukapčanja i konopom od 60m možete dakle ispenjati sve smjerove osim Najlipšeg, Anuške i James Bonda za koje nije loše imati 70m-arac.

Stina je južno orijentirana i izuzetno je reljefna, sa puno polica, ljuski, pukotina, rupa, te pokojom sigom. Raznovrsna je i u smislu nagiba, pa tako imamo položene i vertikalne ali i prevjesne sektore, sa klasičnim maranskim polustropovima (Ivin tavan, Venerin strop, Balada za Adelu). Može se reći da vertikalan nagib prevladava.

 

Sandra Bakulić Baki u vjerovatno najtežem smjeru na Marjanu!

Millenium (8a)

Marjan je idealno zimsko penjalište - zime na Šantinim stinama su blage sa malo padalina, dosta sunca i uglavnom ugodnim temperaturama. Jedino kad bi ga trebali izbjegavati su dani sa jakim jugom i tijekom same kiše jer se nemoguće pošteno sakrit i od jednog i od drugog. Ipak, takvi dani su rijetkost, a penjalište je potpuno zaštićeno od bure, te se nakon kiše stina suši gotovo trenutno (osim par iznimaka). Nije loše naglasiti da su proljeće i jesen također jako dobri za penjanje, a lito je iznimno vruće i definitivno ga nemožemo smatrati idealnim dilom godine. Rijetki penjači tada na stine odlaze tek u samo predvečerje (stina je u hladu od 18h).

 

Na penjalištu se trenutno nalazi 77 smjerova, a potencijal za uređenje novih je jako skroman. Težine smjerova se kreću od 4b do 8a, a ocjene su nešto mekše - baš kako i priliči ležernoj atmosferi Marjana :-)

 

U rangu 5c-7a Šantine stine nude neke od najvećih i najlipših klasika na svitu  (u potpunosti stojimo iza ove izjave)!  Da spomenemo samo neke: Ogledalo (5c), Jakopija (6b), Sara (6a), Čarlijev klub (6c), Trpimir (6b), Forza Fiume (6b+), Ivin tavan (6c+), Banana Split (7a), Carsko vino (7a), Gracija (6c), Marinero (6b+), Anja (6a+), Up land (6c)...

Od težih smjerova posebno su kvalitetni legendarni Marulianus (7c/c+), te marjanski Action direct - Mare nostrum (7c/c+)! Ako želite okusit pravi oldschool toplo preporučujemo marjansku trilogiju ploča - Hong Kong Direkt (7b+), Fusion (7c), te Zadnja ruža hrvatska (7c)!

 

 

KAKO DOĆ - POJIST - POPIT - UBIT OKO


JavaScript must be enabled in order for you to use Google Maps.
However, it seems JavaScript is either disabled or not supported by your browser.
To view Google Maps, enable JavaScript by changing your browser options, and then try again.


Kada ste u Splitu, Marjan će te lako locirati kao šumoviti poluotok u samom centru grada. Šantine stine se nalaze na njegovu najzapadnijem dijelu, poviše plaže Kašjuni.

 

Parking se nalazi na glavnoj cesti, odakle ima deset minuta hoda uz crkvicu Gospe od sedam žalosti. Do tu vozi i gradski prijevoz - autobus broj 12 kojem je polazišna stanica isprid Sv.Frane na Rivi.

 

Za pojist i popit vam nije loše skoknit u konobu "Fife" (prije Sv. Frane na okuci). Loša posluga ali i domaća atmosfera uz dobru spizu je zagarantirana.

Za ubit oko bacite oko ovdje

 

 

ETIKA - ZAŠTITA OKOLIŠA


Brdo Marjan zaštićeni je prirodni rezervat, te je službeno pod brigom javne ustanova za upravljanje park-šumom Marjan . Park šumom je proglašen 1964. godine i kao takav je pod Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske.

 

Svi posjetitelji Marjana, uključujući penjače su dužni sa najvećom brigom se odnositi prema flori, fauni ali i povijesnim građevinama i lokalitetima!

Zabranjeno je kampiranje ispod stine, ta parkiranje i vožnja po cesti u samom podnožju stine - šetalištem Alberta Marangunića!

Zakon o zabrani loženja vatre na otvorenom, za Marjan, vrijedi cijelu godinu!

Opremanje novih smjerova je gotovo nemoguće jer je potencijal stine skoro u potpunosti iskorišten, a u slučaju takvih namjera potrebno je kontaktirati lokalne penjače na info@marulianus.hr . Dio stine iznad crkvice Sv.Jere je zabranjen za penjanje!

 



 
 
 
 

Zadnji komentari

RSS

Bilo podlaktice

Vaš omiljeni brend hvatišta je:

Morpho - 26.7%
Lapis - 20%
Samsara - 20%
360 - 13.3%
X Cult - 0%
Fathold - 6.7%
Cheeta - 6.7%
meki drugi - 6.7%

Ukupno glasova: 15
Glasanje za ovu anketu je završilo 23.11.2017 - 17:07