Penjačke aktivnosti u prirodnoj stijeni imaju razvijen kodeks tj. etiku ponašanja koja se temelji na tradiciji, zdravom razumu i fair playu, a sastoji se od brojnih nepisanih pravila kojima je cilj osigurati red na penjalištu i oko njega, te pošteno vrednovati uspone.
Rastuća masovnost penjanja samo dodatno pojačava važnost poznavanja i primjene ovih načela koja ćemo pokušati većim dijelom nabrojati.

OPĆA PENJAČKA ETIKA

- Brini o očuvanju flore i faune i ne ostavljaj za sobom tragove svog boravka.

- Poštuj označene parking lokacije i pristupne puteve.

- Poštuj zabranu loženja otvorenog plamena. Za Dalmaciju u periodu 01.06. - 01.10. tekuće godine.

- Poštuj pravila park šuma, nacionalnih parkova, lovnih područja i ostalih zaštićenih područja na kojima postoji specijalna regulacija ponašanja. O specifičnostima pojedine lokacije interesiraj se kroz penjačke vodiče i komunikaciju sa onima koji poznaju područje.

- Poštuj stijenu kao prirodni resurs ograničene količine. Drži se ovog prilikom uređenja novih penjališta, ali i pri svakodnevnom penjanju tako da:

• izbjegavaš penjati po mokrim sigama (i hvatištima općenito) jer tada lakše pucaju.
• ne primjenjuješ agresivne metode sušenja mokre stijene kao npr. korištenje plinskih i drugih grijača.
• izbjegavaš dugotrajno ostavljati ukapčanja u smjerovima na izrazito vjetrovitim lokacijama (npr. Markezina Greda) jer u kombinaciji sa djelovanjem vjetra redovno odvijaju matice/pločice sa spitova, te uništavaju stijenu koja je u radijusu dužine ukapčanja.
• očetkaš magnezij nakon penjanja u smjeru jer dugoročno i u kombinaciji sa vlagom uništava teksturu stijene. Osim što uništava teksturu, posebno u boulderingu, četkanje svojih tickova (oznaka od magnezija) nakon penjanja je stvar opće kulture.

- Ne modificiraj penjališta bez dopuštenja i koordinacije sa autorima penjališta ili lokalcima. Primjer ovog je svojevoljno pisanje imena smjerova/bouldera, agresivno čišćenje već ispenjanih smjerova uz korištenje metalne četke i(li) kladiva, izmjena pristupnih putova itd..

- Poštujte privatnost drugih na penjalištu posebno u situacijama kada je gužva na penjalištu. Ne budite preglasni, ne puštajte glazbu, ne radite od penjališta igrališta za djecu i(li) kućne ljubimce.

- Penjališta u prirodi nisu penjačke dvorane. Budi svjestan opasnosti i poduči neiskusnije o tome. Ne boravi nikad ispod penjača u stijeni, te se pobrini da netko od ekipe ima set prve pomoći za "nedaj Bože" situaciju.

- U duhu fair playa ne privatizirajte smjerove i bouldere. Ovo se posebno odnosi na ostavljanje užeta u sidrištu nakon uspona kako bi sačuvali red za ponovni ulazak ili ne dopuštanje drugim penjačima da se uključe u penjanje bouldera.
Također, respektirajte penjače koji se spremaju na ozbiljan pokušaj prolaska u određenom smjeru ili boulderu. Budite im podrška.

- Komuniciraj sa autorima i onima koji vode brigu o penjalištu kroz konstruktivnu kritiku kako bi svi skupa napredovali u održavanju sadašnjih i opremanju budućih penjališta.

- Pri opremanju smjerova traži logične prirodne linije i ne izrađuj umjetna hvatišta. Svako umjetno hvatište uništava estetiku stijene i potencijalno uništava moguću tešku liniju koju na taj način devastirate, tj. prilagođavate svojim potrebama potrebama. Više o uređenju penjališta pročitajte ovdje.

- Sudjelujte u održavanju penjališta.  Svatko od penjača treba pridonositi njegovom normalnom funkcioniranju. To se najviše odnosi na održavanje prohodnosti pristupnih staza i podnožja smjerova, te održavanje opreme u stijeni – prije svega zatezanje labavih pločica (ključ 17), izmjena dotrajale opreme (mailoni, ukapčanja, gurtne, karabineri itd.), te čišćenje smjerova od vegetacije.
Samostalno saniraj ili obavijesti penjačku zajednicu o zamijećenim opasnostima na penjalištu. Učiniti penjalište što sigurnijim je zajednička dužnost svih koji ga posjećuju.

- Ako putuješ, budi svjestan da na različitim lokacijama postoje posebne penjačke etike koje treba kvalitetno proučiti prije dolaska, te ih poštovati.

SPECIFIČNA PENJAČKA ETIKA

- Regularan/uspješan uspon je onaj odrađen od početka smjera/bouldera do kraja u "slobodnom" stilu tj. uz korištenje isključivo prirodne stijene za napredovanje i proizvoljnu pomoć tri jedina dopuštena pomagala - penjačica, magnezija i kneepadova. Kod penjanja smjerova - regularan je isključivo takav uspon izveden u vodstvu tj. penjanjem "kao prvi".

- Osim penjača, regularnost uspona kod penjanja smjerova ovisi i o osiguravatelju koji uz sigurnost mora brinuti za nesmetan protok užeta, posebno u dinamičkim pokretima kada je bitno da ne špana penjača u njihaju.

- Termin DAB u boulderingu označava slučajno dodirivanje tijelom nečeg kao što je spotter, strunjača, podnožje stijene, stablo i slično. Bez obzira na intenzitet dodira, za regularan uspon nije dozvoljen bilo kakav DAB.

- Uspon izveden sa više od jednim unaprijed ukopčanim međuosiguranjem nije regularan. Napominjemo da ovo vrijedi za okolicu Splita, a definirano je kroz dugogodišnju tradiciju lokalne penjačke scene. U drugim dijelovima HR/svijeta često se tolerira penjanje sa unaprijed ukopčana prva dva spita.

-Za razliku od službenih natjecanja na umjetnoj stijeni, kod penjanja u prirodi, ne ukopčavanje tj. preskakanje pojedinih međuosiguranja u smjeru se smatra dozvoljenim.

- Spuštanje visine sidrišta sa svim što je duže od jednog ukapčanja uobičajene dužine (gurtne, veći broj ukapčanja) nije regularno. Držanje za sidrište prilikom ukapčanja sidrišta, također.

- Podizanje nogostupa kako bi se krenulo sa viših hvatišta od uobičajenih nije regularno. Jednako tako, u redu je podizanje nogostupa ako uobičajena početna hvatišta smjera pojedinci ne mogu dobaviti.

- Što se tiče startne pozicije u boulderingu - ona može biti sjedeća, čučeća, stojeća ili skok verzija, te je bitno u sve četiri verzije poštivati navedeno. U slučaju sjedeće i stojeće verzije bitno je moći dohvatiti startna hvatišta tj. dodati extra strunjaču ako ih ne možemo dobaviti. Istovremeno, dodavanje extra strunjača samo da bi lakše izveli pokret (a ne isključivo dobavili startna hvatišta) se smatra neregularnim.

- Pokušajem uspona nekog smjera se smatra svaki ulazak u smjer (u vodstvu ili top rope) bez obzira da li se radilo o pravom pokušaju uspona, postavljanju ukapčanja, uvježbavanju pokreta ili nečem drugom. Dakle, pri brojanju u kojem smo pokušaju nešto popeli računamo sve ulaske u smjer.
U nekim penjačkim zajednicama (npr. Francuska) često se pod pokušaje smjera ne računaju ulasci u smjer kada se uvježbavao, pa se dešavaju situacije da penjač prijavi prolazak nekog smjer iz prvog pokušaja iako nije ni on sight, ni flash, dapače već duže vrijeme ga je projektirao čime se, po našem mišljenju, gubi smisao takvog brojanja.

- Red point uspon je onaj koji je usljedio u drugom ili više od dva ulaska u smjer/boulder. Najčešće uključuje fazu projektiranja tj. tehničko – taktičko – fizičku fazu pripreme za uspješan uspon. Najvrijednija verzija red point uspona je uspon iz 2. pokušaja, tzv, second go.

- Flash je uspon izveden u prvom pokušaju tj. ulasku u smjer/boulder uz dopušteno korištenje svih mogućih teoretskih informacija o smjeru.
Da li je flash regularan ako se boulder ili smjer prethodno uvježbavao na replikama nije do kraja definirano ali mi bi rekli da jest. Iako replika uvelike olakšava pripremu za uspon, ne postoji ijedna koja je 100% ista sa linijom u prirodi, pa se samim tim može reći da penjač nije uvježbavao taj konkretan boulder/smjer već nešto njemu slično.

- On sight uspon je onaj u kojem je dozvoljeno posjedovati tehničke informacije o smjeru (dužina, težina, broj ukapčanja) ali bez ikakvih drugih informacija koje bi mogle olakšati uspon (vrsta i raspored pokreta, pozicija detalja, stil detalja, raspodjela težine penjanja duž smjera itd.). S obzirom na suvremenu dostupnost informacija ponekad je gotovo nemoguće izvesti “čisti” on sight uspon, pa smo podijelili najčešće situacije u tri kategorije:

Sve pet, skidam kapu": gledati smjer s tla (korištenje dalekozora uključeno), koristiti tragove magnezija u smjeru kojeg su ostavili prethodni penjači, koristiti unaprijed postavljena ukapčanja, komentirati smjer s tla s osobama koje ga nisu penjale

"Aj, aj, šta ću od tebe": gledati fotografije drugih penjača u smjeru, čitati opće informacije o smjeru u vodičima, prijaviti on sight uspon smjera koji djeli dio linije sa smjerom kojeg ste već ranije popeli, a u slučaju da se radi o izrazito laganim i kratkim zajedničkim sekcijama linije.

"Alo e! Šae ovo, nemoj me ...!!!": abseilati niz smjer radi razgledavanja ili isprobavanja hvatišta, gledati videa drugih penjača u smjeru, osiguravati druge penjače u smjeru, primati sugestije o smjeru kretanja i poziciji hvatišta od drugih penjača tijekom uspona, on sight uspon u smjeru koji djeli značajan dio smjera (u smislu težine ili dužine) sa nekim smjerom kojeg ste ranije popeli.

Napomena - Iako je teoretski moguć, on sight stil penjanja u boulderingu se ne prakticira već isključivo flash i red point.

- Poštujte postavljene gurtnice u prvom spitu. Ovako postavljena gurtnica (najčešće crvena) označava da smjer zbog nekog razloga nije dozvoljeno penjati. Razlozi mogu biti – neočišćen / nedovršen novi smjer, opasnost u smjeru, gnjezđenja ptica u smjeru itd..

- Poštujte autora smjera. U slučaju da ste na lokaciji sa novim smjerovima dajte prednost uspona u projektima autorima koji su liniju bušili čak i ako nema postavljenih gurtnica u prvim pločicama ili barem kontaktirajte autore u vezi toga. Iako u našim krajevima nije uobičajeno zatvarati projekte čin je poštovanja i zahvalnosti ponuditi autorima da prvi uđu u linije koje su zabušili.

-U slučaju da ste, kao autor smjera, odlučili postaviti gurtnicu u prvi spit i zatvoriti ga kako bi ga mogli prvi popeti, imajte u vidu da to u okolici Splita nije običaj iako se slažemo da bi svi to trebali poštovati. S etičke strane bilo bi u redu da zatvaranje smjera ne traje predugo.

-Ime novom smjeru može dati prvi penjač koji ga popne i(li) autor smjera. U Dalmaciji je čest slučaj da autor predloži ime novo zabušenoj liniji, a onaj ko napravi prvi uspon (FA) ga često prihvati. Ima i slučajeva kada smjerovi imaju po dva imena – jedan od autora linije i jedan od onog tko izvede FA (Show them tits/Liar u Omišu, La vie en rose/Brčko-Banovići na Markezinoj gredi itd.)

-Novi smjerovi bez obzira na početno čišćenje su uvijek potencijalno najopasniji za penjanje. Ne očekujte od oprematelja da počiste smjer do idealne razine jer to je često nemoguće i do toga se dolazi tek nakon velikog broja uspona. Budite na oprezu i dajte svoj doprinos čišćenju smjera.

-Službene ocjene smjerova se definiraju na temelju mišljenja većine ponavljača smjera. Ocjene predstavljaju najlakši način uspona neke linije, te nisu fiksne već se mogu korigirati u slučaju da se promjene bitne okolnosti u smjeru (promjene u rasporedu i veličini hvatišta, pronalazak nove kombinacije /bete).

-Prilikom iskazivanja mišljenja o težini smjera/boulder obaveza je biti što iskreniji i objektivniji kako bi pomogli da linija ima što je moguće realniju ocjenu - uz opciju da i ne iskažete svoje mišljenje o ocijeni ako smatrate da nemate dovoljno iskustva za definiranje iste. U teoriji treba izbjegavati predlaganje preniskih ili previsokih ocjena u odnosu na ono što se smatra da je prosječan standard iako je to u praksi često neizvedivo zbog specifičnosti penjališta, vremenskih uvjeta i subjektivnosti penjača. Ono što je nužno je da ako pojedino penjališta iskače standardom težine iz prosjeka, onda barem da pojedini smjerovi tog penjališta imaju približno jednak standard.

-U slučaju da pukne neko od ključnih hvatišta u smjeru sačuvajte ga, te sa autorom linije i osobom koja je izvela FA razmislite ima li ga smisla sanirati tj. zalijepiti nazad u smjer.

-U slučaju pronalaska novog i lakšeg načina uspona (bete) predložite korekciju ocjene s obzirom da ocjena smjera mora predstavljati težinu najlakšeg načina uspona.
U novije vrijeme, ovakve situacije su vrlo česte pri korištenju kneepadova koji su olakšali jako puno starih smjerova ispenjanih u eri kada se takva vrsta opreme nije koristila. Zdrav razum i fair play nalažu da bi usponi uz značajnu pomoć kneepada morali evidentirani lakšom ocjenom od one koja je predložena za uspon bez njih.

- S obzirom da se za prijavu uspješnog uspona ne traži konkretan dokaz već je dovoljna samo riječ/izjava penjača, može se reći da penjanje u prirodi uvelike počiva na fair playu i obostranom povjerenju između penjača i penjačke zajednice. Unatoč tome, preporučujemo vam da uspone koje smatrate značajnima za lokalnu i širu penjačku zajednicu snimite barem na najjednostavniji mogući način.

- Za kraj preporuka koja nije usko vezano za etiku ali je stvar opće kulture. Educirajte se o lokalnoj penjačkoj povijesti kada penjete u nekom području. Penjanje u prirodi se desecima godina razvija i napreduje s generacije na generaciju, a poznavanje barem elementarne povijesti će vam dati bolji uvid i dojam mjesta i linija koje penjete, te vas možda potaknuti da i vi sami date svoj doprinos u razvoju cijele priče.

Sritno penjanje, želi vam Did Marul i redakcija!

________________________________________________________________________________